Vijesti Ambasade

Poštovani prijatelji!

Ambasada nastavlja sa inicijativom prevođenja analitičkih članaka aktuelne međunarodne tematike na srpski jezik. Zahvaljujemo Vam na komentarima i porukama koje ste nama uputuli preko naše Facebook stranice – oni su od velikog značaja za kvalitetniji odabir materijala.

Članak «Kako se, poslije pet godina, osjeća Krim u sastavu Rusije?» objavljen je 26.juna ove godine na portalu «INOSMI». Objavljujemo njegov prevod, pripremljen od strane Ambasade.

U slučaju korišćenja ovog materijala obavezan je link na stranicu Ambasade - montenegro.mid.ru

Agora (Francuska): Kako se, poslije pet godina, osjeća Krim u sastavu Rusije?

Iako je poluostrvo Krim postalo dio Rusije na osnovu rezultata referenduma, koji je organizovan u skladu sa međunarodnim pravom, pokušaji Ukrajine i zapadnog svijeta da ospori njegovu pripadnost Rusiji, ne prestaju do današnjih dana, piše autor članka u francuskom izdanju. Histerija Ukrajine povodom Krima nastavlja da truje političke i bezbjednosne veze Rusije sa zapadnim svijetom.Autor predlaže da se do u detalje proanalizira život na poluostrvu pod jurisdikcijom Ruske Federacije.

Državni prevrat u Ukrajini je uticao na kardinalne promjene u ovoj zemlji. „Revolucija je dovela ne samo do svrgavanja i bjekstva bivšeg predsjednika Janukoviča, već i do gubitka Krima i Donbasa.

Iako je poluostrvo Krim postalo dio Rusije na osnovu rezultata referenduma, koji je organizovan u skladu sa međunarodnim pravom, pokušaji  Ukrajine i zapadnog svijeta da ospori njegovu pripadnost Rusiji, ne prestaju do današnjih dana. Sve do sada Krim je predmet ozbiljnih neslaganja na međunarodnoj areni, a Kijev ne želi službeno da prizna odluku stanovnika Krima.Histerija Ukrajine povodom Krima nastavlja da truje političke i bezbjednosne veze Rusije sa zapadnim svijetom.Ali hajde da podrobnije analiziramo život stanovnika poluostrva  pod upravom Ruskre Federacije.

Treba naglasiti da su za ovaj relativno kratak vremenski period, na Krimu uspjeli da uspostrave poremećene transportne veze, da se oslobode energetske blokade i ekonomske izolacije.

Nakon prisajedinjenja Krima Rusiji  stambena izgradnja na poluostrvu je ubrzana. Najveći procenat rasta pokazao se 2018.godine. Samo u posljednjoj godini dato je na korišćenje 764 hiljade kvadratnih metara, što je Krim učinilo liderom u čitavom Južnom federalnom okrugu. Za razliku od Ukrajine, gdje je registrovan pad stambene izgradnje za oko 20%, za posljednjih pet godina, poluostrvo Krim nastavlja sa razvojem.

Zapadni svijet nije bio saglasan sa prisajedinjenjem Krima Ruskoj Federaciji  i zato je taj događaj nazvao „aneksijom“ i takođe uveo niz sankcija protiv poluostrva. Bez obzira na to Krim ima spoljnotrgovinske veze. Samo u prošloj godini promet je iznosio 59 miliona dolara. Sa poluostrva je izvezeno robe u vrijednosti 18,5 miliona dolara, a uvezeno 40,6. Izvoz Krima se uglavnom zasniva na proizvodima hemijske industrije, prtehrambenim proizvodima i poljoprivrednim sirovinama. Sve to se izvozi u Indiju, Tursku, Bjelorusiju i u Ukrajinu. Što se tiče pokazatelja, koji se odnose na poluostrvo, u 2018.godini broj stanovnika se smanjio za dvije hiljade.U najvećoj mjeri to je povezano sa opadanjem migracija na poluostrvo. Istovremeno ne možemo reći da su ljudi prestali da putuju na Krim. U 2018. godini Krim je posjetilo četrdeset pet hiljada ljudi: 68% su bili stanovnici Rusije, a ostali porijeklom iz zemalja bivšeg SSSR (u najvećoj mjeri Ukrajinci).

Turizam na poluostrvu je u usponu. Prošle godine Krim je posjetilo 6,8 miliona turista. Turistički bum se ne događa samo tokom ljeta, već i za vrijeme novogodišnjih i majskih praznika.

Izgrađen je Krimski most, koji je takođe bio razlog nezadovoljstva u Ukarajini i čitavom zapadnom svijetu. Propusni kapacitet mosta  iznosi četrdeset hiljada vozila odjednom, što značajno ograničava saobraćaj po teritoriji poluostrva, za razliku od trajekta.

U toku je izgradnja federalne automagistrale„Tavrida“, čiji je dio već pušten u saobraćaj i aktivno se eksploatiše.

U glavnom gradu Krima  izgrađen je novi međunarodni aerodrom. Od početka njegovog funkcionisanja, kroz njega je prošlo više od pet miliona putnika.

Energetska blokada, koju im je priuštio Kijev, prevaziđena je uz pomoć energetskog mosta sa ruskim kontinentom i izgradnjom dvaju novih termoelektrana u Simferopolju i Sevastopolju. To znači da Rusija, koja je preuzela upravu nad polustrvom čini sve u cilju procvata regiona. Za tih pet godina, koliko je Krim sastavni dio teritorije Rusije, pošlo im je za rukom da riješe mnoge ozbiljne probleme. Dalje ćete se upoznati sa nizom pokazatelja o poluostrvu Krim u sastavu Rusije i Ukrajine.

Prihodi poluostrva

U toku prošle godine prihodi poluostrva su se uvećali za 2,5 puta u odnosu na najbolje godine dok se nalazilo u sastavu Ukrajine.

Po riječima predsjednika Rusije, poreske uplate Republike Krim, dostigle su skoro pedeset milijardi rubalja u 2018.godini. Krim dobija federalnu pomoć u iznosu od 120 milijardi rubalja godišnje u okviru realizacije federalnog programa.

Po riječima prvog čovjeka Krima, vlasti na Krimu su uvećale finansiranje regiona u raznim oblastima u poređenju sa onim periodom kada se nalazio u sastavu Ukrajine. Tako je, naprimjer, finansiranje socijalne sfere poraslo za 2,5 puta, obrazovanja – za 3 puta, kulture – za 3,5 puta, sporta – za 4 puta, ekologije – za 23 puta.

Valja napomenuti da će u skladu sa budžetom Republike Krim, u 2019.godini uplate iznositi 192,8 milijardi rubalja. Ovo govori u prilog tome da je za pet godina svoga proživljavanja u sastavu Rusije, poluostrvo moglo da uveća prihode budžeta 2,5 – 3 puta, u poređenju sa periodom u kome je pripadalo Ukrajini.

Demografski uspjeh

Po riječima senatora, Olge Kovitidi, pokazatelji prvih pet godina Krima u sastavu Ruske Federacije, mogu se smatrati kao znak demografske pobjede Rusije. Naročito je važno naglasiti da je smrtnost djece smanjena za 40%.

Ekonomija poluostrva

Poluostrvo pripada zaostajućim regionima Rusije, a Krim i Sevastopolj zauzimaju posljednje pozicije prema unutrašnjem bruto-proizvodu po glavi stanovnika. Istovremeno treba podsjetiti da poluosdtrvo ulazi u sastav Rusije svega posljednjih pet godina i da se sada na njegovim računima osjeća primjetan progres.

Ako uporedimo cifre za vrijeme ruske recesije 2015. godine unutrašnji bruto-proizvod regiona je porastao za 7,5%, ali se u Ukrajini smanjio za 0,8%.

Ministarstvo ekonomije Krima je već sprovelo analizu ekonomskih pokazatelja  regiona za vrijeme proživljvanja u sastavu dvaju zemalja.

U periodu od 2012 – 2013.godine ekonomija Krima nije praktično pokazala nikakav rast.

Industrijska proizvodnja u Krimu je posebno porasla za 1,2% u srednjem iznosu, u periodu od 2011 – 2013. godine i za 6,1%, od 2014-2016.godine.

Ekonomija poluostrva se oslanja na projekte velikih razmjera, takvi, kao što je Krimski most, energetski most Kubanj – Krim, federalna autotrasa „Tavrida“, gasovod, koji vodi iz Krasnodara, novi aerodrom i tako dalje. Za vrijeme ukrajinskog perioda poluostrvo nije moglo čak ni da razmišlja o takvim projektima, budući da je Kijev samo „sisao“ svoj turistički sektor.

Prihodi stanovništva poluostrva

U 2016 i 2017.godini prosječni prihodi stanovnika Krima su porasli za 3,6 i 6,6%, što je iznosilo približno 20-26 hiljada rubalja.

U 2013.godini prosječna zarada stanovništva  iznosila je 2850 grivni (malo više od 11 hiljada rubalja), a pretvorena u rublje potrošačka korpa iznosila je 1,5 hiljadu rubalja. Za 2015.godinu nema podataka, ali u 2016, prema podacima Ruske statistike, potrošačka korpa je iznosila 2,6 hiljada rubalja, a plata 22, 4 hiljade. Ovo znači da se kupovna moć stanovnika poluostrva povećala za 8,6 (naspram 7,2 u Ukrajini) tokom prvih godina Krima u Rusiji.

Turizam

Istinu govoreći, prva godina Krima u sastavu Rusije, u turističkom pogledu, bila je sasvim neuspješna. Ovo je bilo posljedica toga što mnogi Ukrajinci nijesu otputovali na Krim iz političkih razloga. Što je vrijeme odmicalo broj turista na Krimu je bivao u porastu. Turistički bum je pospješila izgradnja mosta preko Kerčenskog moreuza. Tokom prošle godine poluostrvo je posjetilo 6,8 miliona turista, što je apsolutni rekord za čitav poslijesovjetski period.

Takođe treba istaći da se prvih mjeseci 2019.godine broj turista povećao za 32,3 % u poređenju sa istim periodom u prošloj godini.

Građanski dug tatarskog stanovništva poluostrva Krim

Ako se uporedi izlaznost krimskih Tatara na predsjedničke izbore u Rusiji i u Ukrajini, u prvom slučaju ona je bila značajno masovnija. Prema podacima krimske statistike, na izborima za predsjednika Rusije učestvovala je 81000 ljudi, što je za 40% više nego na predsjedničkim izborima u Ukrajini. Treba napomenuti da je za vrijeme ukrajinskog perioda  izlaznost krimskih Tatara na izborima iznosila prosječno 60-70 hiljada ljudi.

Napokon, bih želio da navedem podatke sociološkog istraživanja za period 2017-2018.godine, iz kojega se vidi  da je 82% ispitanika žele da ostanu na Krimu, 10% bi željelo da se preseli u drugu naseljenu zonu poluostrva, a 2% bi željelo da se preseli u drugi region Rusije. Istovremeno, niko od anketiranih, nije želio da živi u Ukrajini.